Javascript must be enabled to continue!
Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja
View through CrossRef
Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar., 2019). U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.000 i 235.000 ha. Tokom 2020. godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021. godine 8,7%, a 2022. godine 8,6% (Republika Srbija, 2023). Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta. Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al., 2021). U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaza ili silaza, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar., 2012). Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar., 2016). Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti. Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar., 2022). Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera. Mamlić i sar. (2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.
Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad
Title: Kritični momenti u proizvodnji krmnog bilja
Description:
Krmno bilje predstavlja grupu različitih biljnih vrsta iz familija Poaceae, Fabaceae, Brassicaceae, Amaranthaceae, za koje je zajedničko formiranje bujne vegetativne mase koja se koristi u ishrani stoke (Karagić i sar.
, 2019).
U poslednje tri godine, površine pod krmnim biljem u Srbiji iznosile su između 223.
000 i 235.
000 ha.
Tokom 2020.
godine krmno bilje je u ukupnoj površini zasejanih oranica i bašta zauzimalo 9,0%, tokom 2021.
godine 8,7%, a 2022.
godine 8,6% (Republika Srbija, 2023).
Biljna masa krmnih biljaka se u ishrani stoke koristi kao kabasta ili koncentrovana hrana, kao proteinska ili ugljeno-hidratna komponenta.
Krmne biljne vrste se mogu gajiti kao pašnjaci i livade ili kao oranične kulture, usevi koji se uzgajaju za konzervisanu ili svežu hranu (Fuglie et al.
, 2021).
U Srbiji je dominantniji način iskorišćavanja proizvodnja kabaste stočne hrane, zelena krma, seno, senaza ili silaza, dok se proteinski grašak koristi za proizvodnju zrna (Karagić i sar.
, 2012).
Upotrebom konzervisane kabaste hrane zadovoljavajućeg kvaliteta postiže se ušteda u proizvodnji na račun manje potrošnje skupih koncentrata (Karagić i sar.
, 2016).
Većina krmnih biljaka može se gajiti i kao združeni usev sa drugim biljnim vrstama i na taj način osigurava se proizvodnja veće količine izbalansirane stočne hrane u pogledu hranljive vrednosti.
Gajenje krmnog bilja ima niz prednosti, osim direktne koristi koja se ogleda u proizvodnji stočne hrane, uključivanjem krmnih biljaka u plodored smanjuje se ili u potpunosti izostavlja primena mineralnih đubriva i povećava efikasnost iskorišćavanja mehanizacije (Katanski i sar.
, 2022).
Za postizanje visokih prinosa zelene krme zadovoljavajućeg kvaliteta neophodna je pravovremena primena svih neophodnih agrotehničkih mera.
Mamlić i sar.
(2023) su na osnovu rezultata višegodišnjih istraživanja na biljkama iz familije leguminoza zaključili da pravovremena i pravilna primena preporučenih agrotehničkih mera, pre svega obrada zemljišta i upotreba đubriva u proizvodnji, imaju veliki uticaj na ostvarivanje visokog prinosa.
Related Results
Biološki insekticidi
Biološki insekticidi
Biološki insekticidi predstavljaju ključan segment održive zaštite bilja jer se temelje na primjeni organizama prirodnog podrijetla i njihovih bioaktivnih spojeva. U preglednom rad...
Zbirka zeljastih vrsta i sukulenata Farmaceutskog botaničkog vrta „Fran Kušan“ u Zagrebu
Zbirka zeljastih vrsta i sukulenata Farmaceutskog botaničkog vrta „Fran Kušan“ u Zagrebu
S ciljem predstavljanja javnosti zbirke ljekovitog i otrovnog bilja Farmaceutskog botaničkog vrta „Fran Kušan“ Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u ovom radu...
Ulaganja i izvoz u kontekstu konkurentnosti hrvatskih poduzeća
Ulaganja i izvoz u kontekstu konkurentnosti hrvatskih poduzeća
Ovaj rad prikazuje odnos ulaganja u dugotrajnu imovinu i prihoda od izvoza u razdoblju od 2006. do 2015. godine za tristo najvećih hrvatskih izvoznih poduzeća. Radom se propituje u...
MIKROBIOLOŠKA ISPRAVNOST I FIZIKALNO-KEMIJSKI PARAMETRI KVALITETA KOZJIH I OVČIJIH SIREVA IZ HERCEGOVINE
MIKROBIOLOŠKA ISPRAVNOST I FIZIKALNO-KEMIJSKI PARAMETRI KVALITETA KOZJIH I OVČIJIH SIREVA IZ HERCEGOVINE
Sir je polutvrdi ili tvrdi proizvod mlijeka, dobiven zgrušavanjem mlijeka i odvajanjem gruša od sirutke. Ispitivanje je obuhvatilo 46 uzoraka sira proizvedenih na poljoprivrednim...
Graševina – simbol hrvatskog vinogradarstva
Graševina – simbol hrvatskog vinogradarstva
Graševina' je jedan od osnovnih elemenata prepoznatljivosti hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Statistički gledano svaki četvrti trs u hrvatskim vinogradima je trs 'Graševine', ...
Optimizacija gnojidbe usjeva dušikom u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji
Optimizacija gnojidbe usjeva dušikom u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji
Održiva poljoprivreda temelji se na načelima prilagodbe agroekosustava stanišnim čimbenicima nekog područja i optimalnom korištenju biološko-fizikalno-kemijskih resursa. Mjerama do...
Lectura Dantis: Paradiso XXIII
Lectura Dantis: Paradiso XXIII
Riassunto
Il canto XXIII è destinato a mettere in scena con splendore ciò che il Dante poeta chiamerà la battaglia de’ deboli cigli (v 78) del suo protagonista. Infa...
Strategie di ripartenza: uscire dalle crisi nel mondo romano
Strategie di ripartenza: uscire dalle crisi nel mondo romano
Il concetto di “crisi” ha avuto grande rilievo nel linguaggio, non solo politico, della contemporaneità. Nello studio del mondo romano questo concetto è stato applicato in modi div...

