Javascript must be enabled to continue!
STRATEGIJE ČITANJA DIGITALNIH TEKSTOVA
View through CrossRef
U fokusu rada se nalazi hipertekst koji znanje ne postavlja na tradicionalan, linearan način, već ga postavlja u nelinearnu strukturu koja bliže opisuje čovekovo kognitivno razmišljanje. Kao realizaciju Bartovog pisanog teksta, hipertekst sa trojstva autor–delo– tradicija akcenat stavlja na trojstvo tekst–diskurs–kultura. Hipertekst prvenstveno dotiče narativne žanrove, naime, rastavljanje linearnog teksta. Isticanje njegove relativnosti tu ima najviše smisla. U pravom hipertekstu ne postoji jedan događaj, već postoje samo načini čitanja. Ova vrsta čitanja nedvosmisleno raskida sa načelom „celokupnog dela“. Korisnici putem „hiperskokova“ dobijaju autorsku funkciju. Studija sistematizaciju hipertekstova ne vrši samo na osnovu forme i strukture, već stvara sistematizaciju čitanja hipertekstova koja operiše kategorijama sprečavanja i omogućavanja smisaonog maštanja u zavisnosti od postojanja ili nepostojanja sredstva orijentacije. Digitalni tekstovi daju čitaocu mogućnost da postane tvorac teksta i tako ga odmah koristi, dopuni ili izmeni. Iz svega navedenog sledi da u eri elektronsko-digitalnih medija podučavanje čitanja ne može da se ograniči samo na usvajanje alfabeta i razumevanje pročitanog. Studija opisuje procese čitanja u elektronskim sredinama, dok uz hipertekst dodaje pojam „koncentričnog čitanja“, te ističe da se digitalno čitanje, sa traženja značenja u nekom tekstu, pomera prema zaranjanju u slobodne asocijacije.
Title: STRATEGIJE ČITANJA DIGITALNIH TEKSTOVA
Description:
U fokusu rada se nalazi hipertekst koji znanje ne postavlja na tradicionalan, linearan način, već ga postavlja u nelinearnu strukturu koja bliže opisuje čovekovo kognitivno razmišljanje.
Kao realizaciju Bartovog pisanog teksta, hipertekst sa trojstva autor–delo– tradicija akcenat stavlja na trojstvo tekst–diskurs–kultura.
Hipertekst prvenstveno dotiče narativne žanrove, naime, rastavljanje linearnog teksta.
Isticanje njegove relativnosti tu ima najviše smisla.
U pravom hipertekstu ne postoji jedan događaj, već postoje samo načini čitanja.
Ova vrsta čitanja nedvosmisleno raskida sa načelom „celokupnog dela“.
Korisnici putem „hiperskokova“ dobijaju autorsku funkciju.
Studija sistematizaciju hipertekstova ne vrši samo na osnovu forme i strukture, već stvara sistematizaciju čitanja hipertekstova koja operiše kategorijama sprečavanja i omogućavanja smisaonog maštanja u zavisnosti od postojanja ili nepostojanja sredstva orijentacije.
Digitalni tekstovi daju čitaocu mogućnost da postane tvorac teksta i tako ga odmah koristi, dopuni ili izmeni.
Iz svega navedenog sledi da u eri elektronsko-digitalnih medija podučavanje čitanja ne može da se ograniči samo na usvajanje alfabeta i razumevanje pročitanog.
Studija opisuje procese čitanja u elektronskim sredinama, dok uz hipertekst dodaje pojam „koncentričnog čitanja“, te ističe da se digitalno čitanje, sa traženja značenja u nekom tekstu, pomera prema zaranjanju u slobodne asocijacije.
.
Related Results
Promocija i promicanje čitanja u narodnim knjižnicama Republike Hrvatske
Promocija i promicanje čitanja u narodnim knjižnicama Republike Hrvatske
Rad obrađuje problematiku promocije i promicanja čitanja u narodnim knjižnicama te se fokusira na važnost razlikovanja tih dvaju pojmova u praksi hrvatskih narodnih knjižnica. Preg...
Poticanje čitanja u Knjižnicama grada Zagreba kroz dječji žiri nagrade “Grigor Vitez”
Poticanje čitanja u Knjižnicama grada Zagreba kroz dječji žiri nagrade “Grigor Vitez”
<p><strong>Cilj</strong>. Cilj je rada predstavljanje djelovanja Dječjeg žirija Nagrade „Grigor Vitez“ koji organizira Hrvatski centar za dječju knjigu pri Knjižn...
Teološka
analiza tekstova koje je Nikola Buble objavio u djelu Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975.
Teološka
analiza tekstova koje je Nikola Buble objavio u djelu Vokalna folklorna glazba Trogira i Donjih Kaštela od 1875. do 1975.
Nikola Buble bio je na prvom mjestu etnomuzikolog. Ipak, valja reći kako je bio vezan uz crkvu i crkvenu glazbu. Njegovo poznavanje crkvene glazbe, osim orguljanja, vođenja crkveni...
Priče koje nas pišu: izmišljene priče, kako ih čitamo i kako nas mijenjaju
Priče koje nas pišu: izmišljene priče, kako ih čitamo i kako nas mijenjaju
Ljudi čitaju priče i izricanja misli drugih ljudi i tako uspostavljaju kontakt s njima. Kognitivna znanost o književnosti shvaća funkcioniranje mozga kao mehanizma preko kojeg se i...
Hod kroz godinu prema Godini dana hrvatskih narodnih običaja
Hod kroz godinu prema Godini dana hrvatskih narodnih običaja
Profesor Vitomir Belaj u svojem je djelu Hod kroz godinu, koje je doživjelo dva izdanja, prenesao u etnološki okvir plodove filoloških istraživanja akademika Radoslava Katičića koj...
Kriteriji za vrednotenje digitalnih izobraževalnih vsebin
Kriteriji za vrednotenje digitalnih izobraževalnih vsebin
Prispevek obravnava kriterije za vrednotenje kakovosti digitalnih izobraževalnih vsebin. Poseben izziv na tem hitro razvijajočem se področju predstavlja vzpostavitev enotne termino...
VELIKA STRATEGIJA EVROPSKE UNIJE – NEMOGUĆA MISIJA?
VELIKA STRATEGIJA EVROPSKE UNIJE – NEMOGUĆA MISIJA?
Cilj autora je da u ovom članku, analizirajući evoluciju najvažnijih strateških dokumenata Evropske unije, kao i aktuelno stanje debate o njenom strateškom držanju, doprinese potra...
Delovno specifične digitalne kompetence kadrovskih managerjev
Delovno specifične digitalne kompetence kadrovskih managerjev
Raziskava obravnava ključno vlogo kadrovskih managerjev v sodobnih organizacijah, pri čemer poudarja pomen njihovih digitalnih kompetenc. Organizacije si prizadevajo za uspeh na ko...

