Javascript must be enabled to continue!
Vasilij V. Rozanov: "Moj Bog je moja beskrajna intima..."
View through CrossRef
Filozofski predstavnik ruskog modernizma, Vasilij Vasiljević Rozanov (1856.- 1919.), "ruski pisac, publicist i religiozni mislilac" - kako je predstavljen u Književnom enciklopedijskom rječniku (Literaturnyj enciklopediČeskij slovar’) - svojim je dvjema knjigama autobiografsko-esejističke, nefabulame proze (Osamljene stvari - Uedinennoe, 1912. i Otpalo lišče - Opavšie listja, I-II, 1913.- 1915.) isprovocirao i šokirao čitateljstvo odgojeno na tradicionalnoj umjetnosti i naviknuto na realističke (dakle - mimetičke) tekstove. Nastali u vrijeme najvećih traganja za novim oblicima u europskoj umjetnosti -1912. - istupaju ruski futuristi s manifestom Pljuska društvenom ukusu (Poščečina obščestvennomu vkusu); 1913. Malevič izlaže cmi kvadrat na bijeloj podlozi, 1915. svoje suprematističke konstrukcije; Braque i Picasso stvaraju kolaže; 1913. Bjeli počinje objavljivati Peterburg, a Proust prvu knjigu romana U potrazi za izgubljenim vremenom (A la recherche du temps perdu) - i same su Rozanovljeve knjige predstavljale izuzetnu literarnu novinu, modeme romane razrušenog sustava, odnosno, prema V. Šklovskom, "romane bez motivacije". Odbacivanje logične smislenosti i suvislosti tradicionalno shvaćenog teksta - jer Rozanov, stvarajući svoje male (lirske, misaone, aforistične...), nekanonizirane forme, dekomponira (velike) prozne cjeline - nužno se odražava i na jezik autorovih zapisa (ispod kojih je, u većini slučajeva, bilješka što tumači vrijeme, mjesto ili povod njihova nastanka!). Postupkom karakterističnim za avangardnu kulturu (nastanak koje je najavio) - "supostavljenjem i suprotstavljanjem različitih tematskih nizova" (A. Flaker) - Rozanov ne samo da razrušava instituciju romana, nego istovremeno dehijerarhizira i dekanonizira čitav sustav klasične ruske književnosti. Ova nebeletristička, kako je V. Šklovski naziva, "izvansižejna proza" (rus. "vnesjužetnaja proza”) predstavlja montažu naizgled nesređenih i nabacanih zapisa (sustav u asustavnosti!) o raznorodnim temama. Individualno/intimno dodiruje se s kolektivnim/općeljudskim: dokumentarni autobiografski fragmenti, s dotad "sniženom", "kuhinjskom temom" (V. Šklovski) - banalnom svakodnevnicom i kućnim ugođajem, temom vlastite osobe (tjelesnog izgleda, stvarne financijske i bračne situacije...) - nalaze se u istom redu s autorovim razmišljanjima o književnosti i tisku općenito, ruskoj književnosti, Rusiji, ideologiji, pravoslavlju, fenomenu židovstva, vjerovanju i Bogu... Odabrali smo upravo zapise o Bogu, zanimljive i neobične i utoliko što govore o Bogu jednog osamljenika i pobunjenika - o "privatnom", Rozanovljcvu, "samo njegovu" i "više ničijem" Bogu!
Title: Vasilij V. Rozanov: "Moj Bog je moja beskrajna intima..."
Description:
Filozofski predstavnik ruskog modernizma, Vasilij Vasiljević Rozanov (1856.
- 1919.
), "ruski pisac, publicist i religiozni mislilac" - kako je predstavljen u Književnom enciklopedijskom rječniku (Literaturnyj enciklopediČeskij slovar’) - svojim je dvjema knjigama autobiografsko-esejističke, nefabulame proze (Osamljene stvari - Uedinennoe, 1912.
i Otpalo lišče - Opavšie listja, I-II, 1913.
- 1915.
) isprovocirao i šokirao čitateljstvo odgojeno na tradicionalnoj umjetnosti i naviknuto na realističke (dakle - mimetičke) tekstove.
Nastali u vrijeme najvećih traganja za novim oblicima u europskoj umjetnosti -1912.
- istupaju ruski futuristi s manifestom Pljuska društvenom ukusu (Poščečina obščestvennomu vkusu); 1913.
Malevič izlaže cmi kvadrat na bijeloj podlozi, 1915.
svoje suprematističke konstrukcije; Braque i Picasso stvaraju kolaže; 1913.
Bjeli počinje objavljivati Peterburg, a Proust prvu knjigu romana U potrazi za izgubljenim vremenom (A la recherche du temps perdu) - i same su Rozanovljeve knjige predstavljale izuzetnu literarnu novinu, modeme romane razrušenog sustava, odnosno, prema V.
Šklovskom, "romane bez motivacije".
Odbacivanje logične smislenosti i suvislosti tradicionalno shvaćenog teksta - jer Rozanov, stvarajući svoje male (lirske, misaone, aforistične.
), nekanonizirane forme, dekomponira (velike) prozne cjeline - nužno se odražava i na jezik autorovih zapisa (ispod kojih je, u većini slučajeva, bilješka što tumači vrijeme, mjesto ili povod njihova nastanka!).
Postupkom karakterističnim za avangardnu kulturu (nastanak koje je najavio) - "supostavljenjem i suprotstavljanjem različitih tematskih nizova" (A.
Flaker) - Rozanov ne samo da razrušava instituciju romana, nego istovremeno dehijerarhizira i dekanonizira čitav sustav klasične ruske književnosti.
Ova nebeletristička, kako je V.
Šklovski naziva, "izvansižejna proza" (rus.
"vnesjužetnaja proza”) predstavlja montažu naizgled nesređenih i nabacanih zapisa (sustav u asustavnosti!) o raznorodnim temama.
Individualno/intimno dodiruje se s kolektivnim/općeljudskim: dokumentarni autobiografski fragmenti, s dotad "sniženom", "kuhinjskom temom" (V.
Šklovski) - banalnom svakodnevnicom i kućnim ugođajem, temom vlastite osobe (tjelesnog izgleda, stvarne financijske i bračne situacije.
) - nalaze se u istom redu s autorovim razmišljanjima o književnosti i tisku općenito, ruskoj književnosti, Rusiji, ideologiji, pravoslavlju, fenomenu židovstva, vjerovanju i Bogu.
Odabrali smo upravo zapise o Bogu, zanimljive i neobične i utoliko što govore o Bogu jednog osamljenika i pobunjenika - o "privatnom", Rozanovljcvu, "samo njegovu" i "više ničijem" Bogu!.
Related Results
The image of world in Vasiliy Rozanov's creativity
The image of world in Vasiliy Rozanov's creativity
We consider the creativity of V.V. Rozanov in connection with the universal intuition of his spiritual searches. The thinker had expressed this intuition in his later works as the...
Rozanov, Vasilii Vasil’evich (1856–1919)
Rozanov, Vasilii Vasil’evich (1856–1919)
Vasilii Rozanov, a prominent spokesman of the Russian Religious-Philosophical Renaissance, is known for his writings on sex, marriage and the family, his attacks on Christian ascet...
CATHOLIC VIEW OF THE PROBLEM OF CHURCH UNION IN V.V. ROZANOV’S JOURNALISM
CATHOLIC VIEW OF THE PROBLEM OF CHURCH UNION IN V.V. ROZANOV’S JOURNALISM
The article retraces the “ecumenical” period of V.V. Rozanov (1856-1919), which came at the time of the late 1890s - early 1900s, outlining the philosopher’s views on Catholicism a...
Rozanov, Vasily (1856–1919)
Rozanov, Vasily (1856–1919)
Leading writer, publicist, literary critic, and philosopher in late 19th- and early 20th-century Russia, Rozanov was born in Vetluga, Russia, in 1856, and remained in the provinces...
Vasilij Grigorovic-Barskij et les lieux saints ( 1701-1747) : un sujet russe entre itinéraire spirituel et quête du savoir
Vasilij Grigorovic-Barskij et les lieux saints ( 1701-1747) : un sujet russe entre itinéraire spirituel et quête du savoir
Vasilij Grigorovič-Barskij est un voyageur parti de Kiev en 1723 à l’âge de vingt-deux ans dans le but initial de se soigner et parfaire son éducation à L’viv (Ukraine). Répondant ...
"Manuscriptness" and "draftiness". A critical analysis of concepts in Rozanov studies
"Manuscriptness" and "draftiness". A critical analysis of concepts in Rozanov studies
The subject of the article is two adjacent concepts in Rozenov studies: "handwriting" or "manuscriptness" and "draftness," which are used to denote the peculiarities of the most st...
Synthesizing Religions: Vasily Rozanov’s “Phallic Christianity”
Synthesizing Religions: Vasily Rozanov’s “Phallic Christianity”
Vasily Rozanov was one of the first Russian writers of the fin de siècle to create a nexus between the study of the history of world religions and the history of sexuality. He view...
La mythologie de la guerre dans les articles de Vassili Rozanov
La mythologie de la guerre dans les articles de Vassili Rozanov
«We started a war, selfsatisfied » : the mythology of a war in Vasily Rozanov’s publicism.
The perception of World War I in Vasily Rozanov’s works («The War of 1914 and Russ...

