Toponimija Grada Visokog

U radu se propituju toponimi Grada Visokog. Prvo je dat kratak pregled historije i stanovništva u Visokom, s naglaskom na važnost srednjovjekovnog perioda, kada je Visoko bilo i mjesto stolovanja bosanskih kraljeva. Potom su prikazane najvažnije osobine visočkog govora te dosadašnja istraživanja, nakon čega se pristupilo samoj analizi. Korištena je kvalitativna metoda, tj. analiza manjeg uzorka, na osnovu kojeg se mogu pretpostaviti širi zaključci koje treba provjeriti daljim istraživanjima. Svi mikrotoponimi Visokog podijeljeni su prema motivaciji nastanka na one uvjetovane prirodnim okruženjem, ljudskom djelatnošću i antroponimima, unutar čega su izvedene preciznije potkategorije, zatim prema tvorbenim modelima, a na kraju je dat osvrt na dijalekatske osobine. Ovim se istraživanjem pokušalo otkriti ikavske toponime, koji bi mogli svjedočiti o tome da je Visoko nekada bilo ikavsko, kako se navodi u literaturi. Nakon provedenog istraživanja, nisu pronađeni ostaci ikavštine u toponimiji Visokog, tako da se pretpostavlja da Visoko vjerovatno ipak nije bilo ikavsko. Priložen je spisak mikrotoponima i karta.