Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Tko je stranac?

View through CrossRef
U radu iz filozofske i teološke perspektive promišljamo o fenomenu stranca. U uvodu je provedena kratka etimološka analiza pojma stranac, nakon čega je ukazano kako je pojam ipak ostao nejasan u odnosu na druge – strane i voljene osobe, ali u odnosu na nas same, kao i u konačnici u odnosu na Boga. U prvom dijelu rada provodi se fenomenološko i egzistencijalno promišljanje strukture susreta sa strancem, prije svega kroz kategorije mjesta/prostora kao središnje odrednice identiteta stranca, potom kroz fenomene zastrašujućeg i fascinantnog, promjene i čuđenja, lica i straha. U drugom dijelu rada pojam stranca promišljamo uz pomoć enciklike pape Franje Fratelli tutti, koja se skladno naslanja na filozofske naglaske, ali ujedno nudi i teološko proširenje razumijevanja susreta sa strancem kao susreta s bližnjim. U zaključku donosimo sintezu filozofskog i teološkog razumijevanja pojma stranac.
Croatian Philosophical Society (Hrvatsko filozofsko drustvo)
Title: Tko je stranac?
Description:
U radu iz filozofske i teološke perspektive promišljamo o fenomenu stranca.
U uvodu je provedena kratka etimološka analiza pojma stranac, nakon čega je ukazano kako je pojam ipak ostao nejasan u odnosu na druge – strane i voljene osobe, ali u odnosu na nas same, kao i u konačnici u odnosu na Boga.
U prvom dijelu rada provodi se fenomenološko i egzistencijalno promišljanje strukture susreta sa strancem, prije svega kroz kategorije mjesta/prostora kao središnje odrednice identiteta stranca, potom kroz fenomene zastrašujućeg i fascinantnog, promjene i čuđenja, lica i straha.
U drugom dijelu rada pojam stranca promišljamo uz pomoć enciklike pape Franje Fratelli tutti, koja se skladno naslanja na filozofske naglaske, ali ujedno nudi i teološko proširenje razumijevanja susreta sa strancem kao susreta s bližnjim.
U zaključku donosimo sintezu filozofskog i teološkog razumijevanja pojma stranac.

Related Results

Impact of immune system humanization on atherosclerosis in dyslipidemic Rag2-KO/IL2rg-KO/CD47-KO/LDL-R KO mice
Impact of immune system humanization on atherosclerosis in dyslipidemic Rag2-KO/IL2rg-KO/CD47-KO/LDL-R KO mice
Aim: Given the key role of the immune response during atherosclerosis and the therapeutic interest of biologics targeting human immune cells, the need of experimental models to tra...
Novel GVHD resistant humanized-PBMC mouse model for preclinical HIV research
Novel GVHD resistant humanized-PBMC mouse model for preclinical HIV research
AbstractHumanized mouse models are based on the engraftment of human cells in immunodeficient mouse strains, most notably the NSG strain. Most used models have a major limitation i...
Benchmarking Measures of Network Influence
Benchmarking Measures of Network Influence
AbstractIdentifying key agents for the transmission of diseases (ideas, technology, etc.) across social networks has predominantly relied on measures of centrality on a static base...
TIGAR DEFICIENCY ENHANCES CARDIAC RESILIENCE THROUGH EPIGENETIC PROGRAMMING OF PARKIN EXPRESSION
TIGAR DEFICIENCY ENHANCES CARDIAC RESILIENCE THROUGH EPIGENETIC PROGRAMMING OF PARKIN EXPRESSION
ABSTRACT BACKGROUND While mitochondrial dysfunction clearly drives cardiac deterioration in major heart diseases, the mechanisms controll...
“Pisma konzervatora”: konzervatorsko djelovanje Pietra Kandlera
“Pisma konzervatora”: konzervatorsko djelovanje Pietra Kandlera
Pietro Kandler je 1856. godine imenovan carskim konzervatorom za Istru i Primorje. Iz “Pisama konzervatora” koja je objavljivao u listu Osservatore triestino vidljivo je da je stvo...
Danilo Pejović – učitelj mišljenja
Danilo Pejović – učitelj mišljenja
Iako ne jedini, Danilo Pejović pokazao je kako je bilo moguće misliti drugačije, otvarati perspektive, otvarati se budućem, izlazeći iz marksističke kabanice kojom smo gotovo svi b...
Migracija i integracija u njemačkim gradovima
Migracija i integracija u njemačkim gradovima
Njemačka sebe nikada nije smatrala državom useljenika iako se tamo nakon Drugoga svjetskog rata naselio veći broj izbjeglica, dok je 60-ih godina prošloga stoljeća njemačka industr...

Back to Top