Javascript must be enabled to continue!
“Pisma konzervatora”: konzervatorsko djelovanje Pietra Kandlera
View through CrossRef
Pietro Kandler je 1856. godine imenovan carskim konzervatorom za Istru i Primorje. Iz “Pisama konzervatora” koja je objavljivao u listu Osservatore triestino vidljivo je da je stvorio mrežu povjerenika koji su ga obavještavali o novootkrivenim arheološkim lokalitetima i nalazima i slali su mu novosti o istarskim starinama. U navedenim je
pismima iznosio svoje atribucije i datacije te poticao na daljnje proučavanje i sakupljanje starina. Osim preko prepiske s uglednim osobama iz istarskoga kulturnog života, Kandler je starine upoznavao i vlastitim terenskim istraživanjima. U području arheologije i povijesti umjetnosti bavio se epigrafijom i numizmatikom, proučavao je rimske ruševine – njihovo rasprostiranje i tlocrt, bavio se najznačajnijim spomenicima rimskih gradova – forumom, hramovima, bazilikama, zidinama, gradskim vratima, kazalištima, akveduktima, lukama, rimskim cestama, nekropolama te agerom koji je pojedinom gradu pripadao i zalagao se za njihovo očuvanje i konzerviranje.
Osim rimske, proučavao je i srednjovjekovnu, prvenstveno sakralnu gradnju i zabilježio je sve preinake koje su se događale na spomenicima tijekom stoljeća. Svojim je djelovanjem znatno pridonio očuvanju mnogobrojnih spomenika i arheoloških lokaliteta na području Istre. Osim što je od lokalnih vlasti zahtijevao brigu o spomenicima, pogotovo onima kojima je prijetilo urušavanje, poticao je svakoga tko bi pronašao ili je posjedovao arheološke ili druge starine da ih dostavi muzejima radi njihove evidencije i proučavanja. Tako je, između ostaloga, pridonio i obogaćivanju muzejskih zbirki koje moraju biti dostupne svima.
Juraj Dobrila University of Pula
Title: “Pisma konzervatora”: konzervatorsko djelovanje Pietra Kandlera
Description:
Pietro Kandler je 1856.
godine imenovan carskim konzervatorom za Istru i Primorje.
Iz “Pisama konzervatora” koja je objavljivao u listu Osservatore triestino vidljivo je da je stvorio mrežu povjerenika koji su ga obavještavali o novootkrivenim arheološkim lokalitetima i nalazima i slali su mu novosti o istarskim starinama.
U navedenim je
pismima iznosio svoje atribucije i datacije te poticao na daljnje proučavanje i sakupljanje starina.
Osim preko prepiske s uglednim osobama iz istarskoga kulturnog života, Kandler je starine upoznavao i vlastitim terenskim istraživanjima.
U području arheologije i povijesti umjetnosti bavio se epigrafijom i numizmatikom, proučavao je rimske ruševine – njihovo rasprostiranje i tlocrt, bavio se najznačajnijim spomenicima rimskih gradova – forumom, hramovima, bazilikama, zidinama, gradskim vratima, kazalištima, akveduktima, lukama, rimskim cestama, nekropolama te agerom koji je pojedinom gradu pripadao i zalagao se za njihovo očuvanje i konzerviranje.
Osim rimske, proučavao je i srednjovjekovnu, prvenstveno sakralnu gradnju i zabilježio je sve preinake koje su se događale na spomenicima tijekom stoljeća.
Svojim je djelovanjem znatno pridonio očuvanju mnogobrojnih spomenika i arheoloških lokaliteta na području Istre.
Osim što je od lokalnih vlasti zahtijevao brigu o spomenicima, pogotovo onima kojima je prijetilo urušavanje, poticao je svakoga tko bi pronašao ili je posjedovao arheološke ili druge starine da ih dostavi muzejima radi njihove evidencije i proučavanja.
Tako je, između ostaloga, pridonio i obogaćivanju muzejskih zbirki koje moraju biti dostupne svima.
Related Results
Apostolski Kościół a Pismo apostolskie
Apostolski Kościół a Pismo apostolskie
Wyjściowym założeniem prowadzonej w niniejszej monografii refleksji teologicznej stał się związek między znamionami Kościoła a przymiotami Pisma Świętego. Zakres badań ograniczono ...
Podobe bidermajerske Ljubljane
Podobe bidermajerske Ljubljane
Monografija prinaša 14 študij o Ljubljani v tridesetih letih 19. stoletja. Podlaga zanje so bila pisma, ki jih je med letoma 1832 in 1840 upokojeni stotnik Franc Franz (1779–1840) ...
Korespondencija Josip Juraj Strossmayer – Lujo
Vojnović kao povijesni izvor. I. dio (1885. – 1892.)
Korespondencija Josip Juraj Strossmayer – Lujo
Vojnović kao povijesni izvor. I. dio (1885. – 1892.)
U radu se analiziraju pisma iz korespondencije Josip Juraj Strossmayer – Lujo Vojnović iz razdoblja 1885. – 1892. Kao prilog je uvršteno pet pisama iz naznačenoga razdoblja sa znan...
Inedita, t. 4: Dydaktyka
Inedita, t. 4: Dydaktyka
Tom zawiera niepublikowane dotąd bądź dawno niewznawiane prace Kazimierza Twardowskiego z zakresu dydaktyki. Do pierwszej grupy należą wykłady z dydaktyki ogólnej, wygłoszone w Uni...
Zamek na Wawelu Modernizacja w latach 1598–1605: Giovanni Trevano – Vincenzo Scamozzi?
Zamek na Wawelu Modernizacja w latach 1598–1605: Giovanni Trevano – Vincenzo Scamozzi?
Podczas pożaru na Wawelu w 1595 roku uległy zniszczeniu wnętrza, stropy sal drugiego piętra: sala audiencjonalna (tronowa), sień królewska, sala kancelaryjna, sień Senatorska. W ni...
Pastoralno djelovanje s rastavljenima i civilno vjenčanima prema pobudnici Amoris laetitia
Pastoralno djelovanje s rastavljenima i civilno vjenčanima prema pobudnici Amoris laetitia
Papa Franjo učinio je do sada jedinstven korak u Crkvi sazvavši dvije uzastopne biskupske sinode obitelji i time je pokazao koliki mu je obitelj prioritet i pastoralni izazov. Pobu...
Saborsko djelovanje svećenika Alojzija (Vjekoslava) Hegedića (1897. – 1901.)
Saborsko djelovanje svećenika Alojzija (Vjekoslava) Hegedića (1897. – 1901.)
Alojzije (Vjekoslav) Hegedić, svećenik i pristaša Stranke prava, u politiku se aktivnije uključuje nakon dolaska u Karlovac 1886., godine, kada postaje duhovnim pomoćnikom u dubova...
Dragojla, Ivana, Mani – subverzija kao dijalog?
Dragojla, Ivana, Mani – subverzija kao dijalog?
U radu se razmatraju dnevnički zapisi dviju hrvatskih autorica, Dragojle Jarnević
(1812. – 1875.) i Ivane Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.) te autobiografski roman
Fališ mi u proljeć...

