Novi podaci o renesansnim majstorima u Zadru

Autor objavljuje dosad nepoznate i nedovoljno poznate zadarske dokumente iz zadnja dva desetljeća 15. i samog početka 16. stoljeća koji svjedoče o djelovanju raznih obrtnika koji su obrađivali kamen, onih što su ga lomili u kamenolomima na otocima i onih što su ga klesali i oblikovali. U to doba klesari a i u naručitelji u Zadru upoznali su nove renesansne oblike i ukrase, tako da se oni sve češće upotrebljavaju u brojnim građevinskim zahvatima bilo na sakralnim bilo na profanim zgradama. Od ranije (1959. god.) poznato je da je 1482. god. u Samostanu Sv. Krševana morao izraditi ukrašene prozore klesar Toma iz Faenze, kome je 1483. priskočio u pomoć Bono iz Milana. Autor objavljuje u cijelosti spise koji se na njih odnose. Kamen za zvonik Crkve Sv. Krševana morali su 1485. god. dovesti iz kamenoloma majstori Petar Manzin, Ivan Ciklić i Daniel pok. Ivana, a zvonik se počeo graditi mnogo kasnije. Iz 1498. potječe ugovor za gradnju što je morao izvesti majstor Alegreto "Veliki". Spominje se majstor Mihovil Jakovljev zvan Puhera koji je obrađivao kamen za Rab, a sporio se s I. Ciklićem i Danijelom 1485. godine. Mihovil Puhera surađivao je i s Petrom Meštričevićem, kiparom koji je izradio nadgrobni spomenik nadbiskupu M. Vallaressu, od kojega je nedavno pronađeno ukrašeno podnožje. Taj je umjetnik stanovao u kući vlasništva Samostana Sv. Krševana, što se doznaje iz novopronađenih spisa, pa autor, uspoređujući spomenuto podnožje s okvirom vrata tja zvoniku Crkve Sv. Krševana, iznosi hipotezu da su ta vrata Meštričevićevo djelo. Dva novopronađena spisa unose više svjetla u rad korčulanskih klesara zaposlenih tada u Zadru. Ukrašeni balkon na kući Nassis atribuirao se poznatom kiparu Marku Andrijiću. Dokument od 20. X. 1486. svjedoči da je vrlo bliski Andrijićev suradnik Nikola Alegretov radio za Nassise, što bi tu atribuciju potvrđivalo.