Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

Orijentacija samostalnog premjera

View through CrossRef
UDK 528.3                                                                                                                                       Kod geodetskog premjera manjih površina terena /do 150 ha/, kada u blizini nemamo nikako ili nemamo dovoljan broj trigonometrijskih tačaka, premjer se obično vrši na samostalnu poligonu mrežu. Oko terena koji treba snimati najprije razvijemo zatvoreni poligoni vlak 1,2, ..l0,11, kojeg smatramo vlakom prvog reda. Za taj vlak vežemo onda ostale vlakove nižih redova /sl. 1/. Postavlja se, sada,pitanje kako orijentirati takav primjer, tj. koje koordinate dati početnoj tački 1 poligonog vlaka, a koji smjernjak početnoj poligonoj strani 1-2. Naravno moguće je tački 1 dati sasvim proizvoljne koordinate, a smjernjaku strane 1-2 bilo koju vrijednost, pa i vrijednost nula. U tom slučaju je cjelokupan primjer izvršen u koordinatnom sistemu х', y', koji je u odnosu na državni koordinatni sistem translatorno pomaknut za veličinu t i zarotiran za kut ε/sl. 2/. Zbog različitih razloga bolje јв da taj sistem ne bude potpuno proizvoljan, nego da translatorni pomak i kut zaokreta budu što manji. Ako makar i busolom izmjerimo magnetni azimut početne strane poligonog vlaka, a koordinate početne tačke 1 očitamo sa topografske karte, već smo taj lokalni sistem približili državnom. Medjutim, s obzirom na tačnost s kojom na karti možemo identificirati tačku 1 i očitati njene koordinate, te s obzirom na tačnost busole, ostaće još uvijek dosta veliko translatorno i kutno odstupanje u odnosu na državni koordinatni sistem, čak i ako eliminiramo magnetnu deklinaciju i meridijansku konvergenciju (о deklinacijii konvergenciji biće riječi u poglavlju "Odredjivanje pravca x-osi"). Ali, ako u bližoj ili daljoj okolici imamo tri, dvije ili makar i samo jednu poznatu trigonometrijsku tačku bilo kojeg reda, naš premjer možemo obaviti u koordinatnom sistemu koji je samo neznatno zarotiran i neznatno translatorno pomaknut u odnosu na državni. Pronalaženje takvog sistema koji se gotovo potpuno poklapa s državnim možemo postići na razne načine, zavisno od broja poznatih tačaka. U nekim slučajevima dostajaće samo mjerenje kuteva, u nekim će trebati izmjeriti i jednu dužinu, a u nekim će trebati odrediti i pravac astronomskog meridijana. Ovdje ćemo obraditi razne slučajeve koji mogu nastati u praksi. Pored odredjivanja koordinata y i x, obradiće se i odredjivanje nadmorske visine /kote/ početne tačke 1  poligonog vlaka.
Title: Orijentacija samostalnog premjera
Description:
UDK 528.
3                                                                                                                                       Kod geodetskog premjera manjih površina terena /do 150 ha/, kada u blizini nemamo nikako ili nemamo dovoljan broj trigonometrijskih tačaka, premjer se obično vrši na samostalnu poligonu mrežu.
Oko terena koji treba snimati najprije razvijemo zatvoreni poligoni vlak 1,2, .
l0,11, kojeg smatramo vlakom prvog reda.
Za taj vlak vežemo onda ostale vlakove nižih redova /sl.
1/.
Postavlja se, sada,pitanje kako orijentirati takav primjer, tj.
koje koordinate dati početnoj tački 1 poligonog vlaka, a koji smjernjak početnoj poligonoj strani 1-2.
Naravno moguće je tački 1 dati sasvim proizvoljne koordinate, a smjernjaku strane 1-2 bilo koju vrijednost, pa i vrijednost nula.
U tom slučaju je cjelokupan primjer izvršen u koordinatnom sistemu х', y', koji je u odnosu na državni koordinatni sistem translatorno pomaknut za veličinu t i zarotiran za kut ε/sl.
2/.
Zbog različitih razloga bolje јв da taj sistem ne bude potpuno proizvoljan, nego da translatorni pomak i kut zaokreta budu što manji.
Ako makar i busolom izmjerimo magnetni azimut početne strane poligonog vlaka, a koordinate početne tačke 1 očitamo sa topografske karte, već smo taj lokalni sistem približili državnom.
Medjutim, s obzirom na tačnost s kojom na karti možemo identificirati tačku 1 i očitati njene koordinate, te s obzirom na tačnost busole, ostaće još uvijek dosta veliko translatorno i kutno odstupanje u odnosu na državni koordinatni sistem, čak i ako eliminiramo magnetnu deklinaciju i meridijansku konvergenciju (о deklinacijii konvergenciji biće riječi u poglavlju "Odredjivanje pravca x-osi").
Ali, ako u bližoj ili daljoj okolici imamo tri, dvije ili makar i samo jednu poznatu trigonometrijsku tačku bilo kojeg reda, naš premjer možemo obaviti u koordinatnom sistemu koji je samo neznatno zarotiran i neznatno translatorno pomaknut u odnosu na državni.
Pronalaženje takvog sistema koji se gotovo potpuno poklapa s državnim možemo postići na razne načine, zavisno od broja poznatih tačaka.
U nekim slučajevima dostajaće samo mjerenje kuteva, u nekim će trebati izmjeriti i jednu dužinu, a u nekim će trebati odrediti i pravac astronomskog meridijana.
Ovdje ćemo obraditi razne slučajeve koji mogu nastati u praksi.
Pored odredjivanja koordinata y i x, obradiće se i odredjivanje nadmorske visine /kote/ početne tačke 1  poligonog vlaka.

Related Results

Mirko Buić (1894. – 1967.): biografska skica splitskoga gradonačelnika i bana Primorske banovine
Mirko Buić (1894. – 1967.): biografska skica splitskoga gradonačelnika i bana Primorske banovine
Ovaj rad na temelju neobjavljenih izvora, periodike, tiskane građe te referentne literature donosi rekonstrukciju dijela biografije Mirka Buića, pravnika, poduzetnika, publicista t...
RELIGIJSKI STIL (ANALIZA FUNKCIONALNOG STILA)
RELIGIJSKI STIL (ANALIZA FUNKCIONALNOG STILA)
Ciljevi i zadaci ovog rada manifestiraju se u težnji da se na osnovu analiziranih tekstova, hutbi/vazova i homilija doprinese tvrdnji da je religijski stil, zaseban funkcionalni st...
Suvremena strujanja u komparatistici
Suvremena strujanja u komparatistici
U radu se daje pregled suvremenih strujanja u komparativnoj književnosti. Autorica kreće od činjenice kako je upravo promjena istraživačkih paradigmi ključno obilježje suvremene ko...
Neuspjele reforme ruskoga i češkoga pravopisa iz 1960-ih godina
Neuspjele reforme ruskoga i češkoga pravopisa iz 1960-ih godina
Početkom 1960-ih pojavila su nastojanja da se korjenito reformiraju dva slavenska pravopisna sustava – ruski i češki. Reforme su težile jačanju primjene fonološkoga načela kako bi ...

Back to Top