Povijesni osvrt na rad Marije Brozović (1914.-1987.)

Uvod: Skrb za bolesne u Koprivnici u svojim je začecima usko povezana s radom redovnica iz Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog. Prve školovane medicinske sestre na područje Koprivnice dolaze nakon otvaranja Školske poliklinike 1928. godine. Tako su u razdoblju od 1928. do 1937. godine u Koprivnici radile, uglavnom kraće vrijeme, Zlata Baldić, Štefanija Holjevac, Sofija Pavleković Stipetić i Marija Pavlović. Marija Brozović u Koprivnicu dolazi 1937. godine. Pregledom pronađene dokumentacije željelo se dobiti uvid u rad i doprinos Marije Brozović u razvoju sestrinske profesije na području grada Koprivnice. Metode: Rekonstrukcija podataka temeljila se na fondovima i zbirkama Hrvatskog državnog arhiva (HDA), objavljenim člancima u Glasu Podravine, usmenom svjedočanstvu obitelji Marije Brozović i dokumentima sačuvanima u privatnom posjedu. Kao dopuna navedenim izvorima korišteni su publicirani radovi na obrađenu temu. Rezultati: Marija Brozović rođena je 13. rujna 1914. godine u Sloveniji, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju.Školu za sestre pomoćnice u Zagrebu upisuje 1934. Diplomirala je 1936. godine. Nakon završetka školovanja, počinje raditi u Crvenom križu Banovine savske u Zagrebu, a godinu dana kasnije dolazi u Školsku polikliniku grada Koprivnice. Godine 1945. prelazi raditi u Dom narodnog zdravlja gdje radi do 1958. kada postaje glavnom sestrom Zdravstvenog centra i ravnateljicom Škole za bolničare. Dužnost glavne sestre obnaša do 1962. godine nakon čega radi u Antituberkuloškom dispanzeru do umirovljenja 1972. godine. Umrla je 28. listopada 1987. u Koprivnici. Zaključak: Iako Marija Brozović nije prva medicinska sestra koja je došla raditi u Koprivnicu, razvidan je njezin velik doprinos u razvoju preventivne medicinske djelatnosti i sestrinstva na području Koprivnice. Prepoznala je nedostatak stručnog osoblja u bolnici te bila jedan od inicijatora osnivanja Škole za bolničare s mišlju što bržeg osiguravanja školovanog osoblja kao preduvjeta pružanja kvalitetnije skrbi za bolesnike. Prepoznala je potrebe i probleme organizacije sestrinske službe na području Koprivnice. Bila je svjesna potencijala medicinskih sestara te je vizionarski svojim aktivnostima i primjerom razvijala sestrinstvo na području Koprivnice cijeli radni vijek.