Nadvojvoda Karlo Stjepan na Jadranu

Političke promjene na europskom kontinentu sredinom 19. st. primorale su Habsburšku Monarhiju da koncentrira svoja vojno-financijska sredstva na istočnom Jadranu. Posljedica toga bio je razvoj Pule koja doživljava demografski i svaki drugi rast. Među pridošlicama bili su ljudi različitoga društvenog statusa, a među njima je svoje mjesto našao nadvojvoda Karlo Stjepan Habsburški. Nakon završetka Mornaričke akademije u Rijeci napredovao je u aktivnoj službi sve do čina kontraadmirala. Tada se povlači, a vrijeme u mirovini provodi često krstareći Jadranom i upravljajući svojim imanjem u Poljskoj. Tijekom Prvoga svjetskog rata preuzima funkciju pokrovitelja dobrotvornih udruga za prikupljanje pomoći u ratu, da bi pred kraj rata bio inspektor za istragu pobune mornara u Boki kotorskoj, čiji su savjeti utjecali na odluke cara Karla. Zbog čvrstih veza s Poljskom, bio je kandidat za njezinu krunu koju mu je nudio njemački car, ali ponudu nije prihvatio. Tijekom aktivne službe, a osobito u mirovini, nadvojvoda je pokazivao sklonost krstarenju Jadranom. Iz toga je razloga sagradio vile u Velom Lošinju, gdje mu se nalazila baza za krstarenje Jadranom, i Puli, kamo se preselio zbog potreba službe. Zaljubljenik u more i jahte, bio je sklon dizajniranju vlastitih jahti, a svoju je umjetničku stranu pokazivao ispunjavajući slobodno vrijeme slikanjem i sviranjem klavira. Pridonosio je društveno-kulturnom životu Pule svojom nazočnošću i organizacijom, a gradovima u kojima je boravio ostavio je u spomen svoje reprezentativne građevine.