RECEPCIJA KNJIŽEVNE I KULTURNE DJELATNOSTI NIKOLE ANDRIĆA

O hrvatskome književniku, filologu, prevoditelju, teatrologu, novinaru i prevoditelju Nikoli Andriću se najčešće pisalo povodom njegovih jubileja. Razmatrajući raznolike književne, kazališne i kulturne prinose Nikole Andrića, brojni kritičari ističu da je bio poliglot i erudit čiji je književnopovijesni i esejistički rad nadmašio onaj beletristički. Posebice se naglašavaju Andrićeve zasluge za razvitak hrvatskoga kazališnog života, kako u Zagrebu tako i u Osijeku, gdje je bio utemeljitelj i prvi upravitelj Hrvatskoga narodnog kazališta. U povijestima hrvatske književnosti Andrić je zastupljen tek rubno s nekim od važnijih obavijesti o njegovu bogatom kulturnom stvaralaštvu. Iznimno, pišući o Nikoli Andriću, Mate Ujević u prvom svesku Hrvatske enciklopedije (1941.), te Slavko Ježić, u svojoj Hrvatskoj književnosti (1944.), izdvajaju Andrićev kritičarski i književnopovijesni rad, njegove prinose poznavanju hrvatskog književnog jezika te izdavanju narodnih pjesama, a osobito pokretanju Zabavne biblioteke u kojoj je objavljeno preko šest stotina svezaka iz svjetske književnosti. U novije doba o Andrićevom stvaralaštvu objavljeno je nekoliko važnijih prinosa među kojima je studija Katice Čorkalo („Svestrani naš Vukovarac Nikola Andrić“, 2011.) te disertacija Vesne Vujić (Jezik i jezikoslovlje Nikole Andrića, 2014.). Važan prinos recepciji Nikole Andrića bio je Znanstveni skup o Nikoli Andriću održan u Vukovaru, Zagrebu i Pečuhu od 20. do 22. listopada 2022. kao 19. znanstveni skup u nizu Hrvatski književni povjesničari, nakon kojeg slijedi objavljivanje Zbornika o Nikoli Andriću (ur. T. Maštrović) s tridesetak znanstvenih i stručnih priloga o uglednom znanstveniku i svestranom kulturnom djelatniku. Ključne riječi: Nikola Andrić, recepcija književne i kulturne djelatnosti