Civitas - Municipium Lopsica

Autor u članku, na temelju podataka iz. literature i vlastitih zapažanja na terenu, opisuje dosad registriranih 12 gradinskih naselja (7 nedovoljno poznatih u arheološkoj literaturi), koje su tijekom željeznog doba nastale na pogodnim mjestima u blizini ili u nešto Široj okolici Sv. Jurja. Ta gradinska naselja, koliko je to bilo moguće, poslužila su autoru da na konkretnom primjeru prali proces nastajanja teritorijalne zajednice (civitas), čije je središte bilo na Gradini u Sv. Jurju. To središte (oppidum) spominje se u antičkim pisanim izvorima kao Lopsica i u rimsko doba postaje municipium, koji je i epigrafički potvrđen. Na temelju onomastičke analize natpisa, autor zaključuje da u upravnoj i gospodarskoj strukturi municipija vodeću ulogu ima domaći romanizirani povlašteni sloj. I civitas i municipium imali su teritorij koji je osim priobalja obuhvaćao i prostor koji se duboko prostirao u unutrašnjost Velebita. Na temelju konfiguracije terena i analogija određen je teritorij municipija koji je mogao imati površinu od cca 170 km2. Zbog izuzetno povoljnih prirodnih čimbenika Lopsika je tijekom svoga postojanja, kao središte svoje zajednice u željezno ili rimsko doba, imala značenje koje je vjerojatno nadilazilo uske lokalne okvire. Krajem antike Lopsika nestaje s povijesne scene, a novo naselje koje nastaje tek u srednjem vijeku naziva se kao i danas Sv. Juraj.