Nadgrobni spomenik robovske obitelji iz Donjih Čeha kod Zagreba

Obrađuje se nadgrobna stela obitelji Valenta, roba Cezernija Avita, nađena slučajno 1989. u selu Donjim Čehima u južnom predgrađu Zagreba, na području rimske Andautonije u krajnjem jugozapadnom dijelu provincije Gornje Panonije. Stajala je nad (nepoznatim) grobom u okviru groblja pod tumulima, koje je najvjerojatnije pripadalo selu (vicus) na širem prostoru sjeverno od ceste Emona – Siscia. O tome se spomeniku već pisalo, ali uvijek na razini osnovnih podataka. Stoga je on ostao nedovoljno iskorišten izvor za poznavanje ropstva kao društvene pojave i robovske privrede na području Norika i Panonije. Budući da robovski grobni spomenici, a osobito oni obiteljski, u zapadnim provincijama nisu česti, stela o kojoj se u ovome prilogu raspravlja važna je kao arheološki izvor višestrukih mogućnosti: natpisa, ikonografije i okvirnih podataka o kontekstu nalaza. S obzirom na to da je u prethodnim objavama spomenik opisan i datiran u sredinu 2. stoljeća, u ovome prilogu naglasak je stavljen na prozopografiju i društveni položaj njegovih vlasnika, koji se dadu iščitati iz odjeće i atributa prikazanih likova, te iz epitafa. Veoma je vjerojatno da je vlasnik obitelji roba Valensa bio onaj isti koji je posvetio natpis Marsu Latobiju (Mars Latobius) u St. Paulu u južnoj Austriji, na sjevernom području keltskog plemena Latobika (Latobici), čiji je matični prostor bio na krajnjem jugozapadnome dijelu Panonije, na granici s Norikom. Cezernije Avit, po svemu sudeći, bio je oslobođenik italsko-noričke obitelji Cezernija koja je svoje trgovačke ispostave imala u Akvileji i Emoni, odakle je rasprostrla mrežu trgovačkog poduzetništva širom Panonije. S obzirom na imovinske mogućnosti koje se mogu pretpostaviti na temelju kvalitetnog i razmjerno skupog grobnog spomenika, kao i na temelju biča u Valensovim rukama, vjerojatno je da je on za svog vlasnika obavljao trgovački posao povezan s putovanjima. Nema sumnje da mu je upravo takav posao priskrbio i imetak i obiteljsku i osobnu samosvijest što se odražava u epitafu i na prikazu obitelji. Valens je naime predočen u odjeći rimskog građanina, a ženski članovi njegove obitelji u domaćoj nošnji s pojedinostima koje naznačuju pripadnost rimskome društvu. Stela je načinjena od kamena iz okolice Zagreba, najvjerojatnije u klesarskoj radionici u Andautoniji.