MOBBING KAO OBLIK NASILJA – PRAVNI I SOCIOLOŠKI ASPEKTI

Idu li kolege na kavu poslije posla bez da vas zovu? Upadaju li vam često u riječ iomalovažavaju vaše ideje, ponašanje? Zovu vas nadimkom koji ne volite, a šef učestalo vama daje„najdosadnije“ zadatke ili ih uopće ne dobivate? Ako se neko od ovih ponašanja odvija jednom tjednoili češće kroz duži vremenski period (šest mjeseci ili više) vrlo lako se radi o žrtvi mobbinga, tj.zlostavljanja na radu. Glavni cilj ovoga istraživanja jest pružiti pregled relevantne literature upodručju zlostavljanja na radu kao obliku nasilja te analizirati njihove pojavne oblike u RepubliciHrvatskoj. Empirijska analiza temelji se na sekundarnim izvorima, prvenstveno podacima Državnogzavoda za statistiku u promatranom razdoblju, od 2018. do 2022. godine. Punoljetni počiniteljikaznenih djela analiziraju se u odnosu na spol, vrstu počinjenog kaznenog djela (zlostavljanje naradu, spolno uznemiravanje i zlostavljanje i ponižavanje mlađeg ili podređenog u službi) i izrečenekaznenopravne sankcije. U radu se raspravlja o uočenim trendovima prijavljenih, optuženih iosuđenih počinitelja odabranih kaznenih djela, te shodno tome kritički pristupa analizi blage kaznenepolitike u Republici Hrvatskoj. Osobito se problematizira primjena uvjetne kazne zatvora. U radu seelaboriraju različiti aspekti ove negativne društvene pojave, a poseban naglasak, pored pravnoga,stavljen je na sociološke aspekte mobbinga. Istraživački rad temelji se na postojećim znanjima o temi,ukazuje na moguće implikacije za budući razvoj i predlažu moguća rješenje de lege ferenda.