ETNONACIONALNI SUKOBI

Suvremeno bosanskohercegovačko društvo karakterizira permanentna i dugoročna društvena kriza. U dubini društvene strukture dominira sukob interesa ključnih etnonacionalnih subjekata i njihovih politika, koji izgledaju potpuno nepomirljivi i međusobno isključivi. Spremnost na uvažavanje interesa drugih i drugačijih radi iznalaženja za sve prihvatljiva kompromisa za sada je gotovo beznačajna. Usto, na razini svakodnevne komunikacije prevladava totalna pojmovna zbrka. Od toga što je narod, što je narodnosna manjina, što konstitutivni narod, a što nacija, do toga može li i kako BiH postati nacija-država? Dominiraju nesporazumi koji su nekada rezultat neznanja, a često i namjerna iskrivljavanja, radi stvaranja konfuzna stanja međusobne isključivosti i sukobljavanja. Možda ne u istoj mjeri, ali, također, i među bosanskohercegovačkim znanstvenicima iz redova triju različitih konstitutivnih naroda postoje gotovo nepremostivi teorijski nesporazumi, osobito glede shvaćanja što je država i kakva u budućnosti treba biti država BiH: složena (unija, konfederacija, federacija) ili, pak, prosta unitarna država bez središnje razine vlasti, odnosno bez sadašnjih entiteta i županija/kantona. Isključivosti i sukobljavanja najveća su oko pitanja – čija je Bosna i Hercegovina? Naći odgovor utoliko je teže što su znanost, znanstvene institucije i znanstvenici pod strogim nadzorom i utjecajem vladajućih politika. To ih čini nemoćnim dati kreativne znanstvene prijedloge kao podlogu za uspješna praktična rješenja. Četiri relevantne politike, od kojih su tri unutarnje etnonacionalne i četvrta multinacionalna (pluralistička) politika međunarodne zajednice, suprotstavljene su do potpuna međusobnog animoziteta, netolerancije i isključivosti. Međunarodna zajednica, kao ključan međunarodni čimbenik, također ne djeluje jedinstveno. Svemu zajedno posljedica je nefunkcionalnost političkoga sustava i države kao njegove najvažnije sastavnice. Sve to zajedno, ali i mnoštvo drugih silnica, među kojima su najviše eksponirani etnonacionalni sukobi, ugrožava opstojnost duboko podijeljena bosanskohercegovačkog društva i države. Od Daytona do danas država je u stanju „pat pozicije“. Rad je usmjeren na raščlambu toga važnog pitanja. Ključne riječi: društvena kriza; sukob interesa; pojmovna zbrka; teorijski nesporazumi; relevantne politike; međunarodni čimbenik; ugroženost opstanka