Search engine for discovering works of Art, research articles, and books related to Art and Culture
ShareThis
Javascript must be enabled to continue!

KNJIŽEVNOST KAO IDEOLOGIJA SJEĆANJA – POSTMODERNA KAO IDEOLOGIJA ZABORAVA

View through CrossRef
Suvremenu društvenu (Foucault, Ginzburg, Hobsbawm, Chartier) i književnu (Eagleton, Belsey, Williams, Jameson) teoriju karakterizira radikalan kritički odmak od centralizirajuće pojmovne prakse (kontinuitet književnosti, klasni odnos) i njenog suviše transparentnog razumijevanja ideoloških, povijesnih i umjetničkih činjenica. Ovaj zaokret u teorijskom diskursu nije samo perspektivan, već i predmetan: s obzirom na to da se kontekst moći prestaje očitovati u službenom diskursu, predmet zanimanja postaju oni činovi i iskustva čije značenje nije moguće ugoditi prema obzoru očekivanja dominantne ideološke prakse – u povijesti i komplementarnim društvenim znanostima (sociologija, psihologija, etnologija) naglasak se stavlja na subjektivno iskustvo i otpornost sjećanja, u književnosti i književnim teorijama na dijalektiku teksta i konteksta. U ovom će se radu analizirati odnos ideologije i sjećanja u kontekstu suvremene književnosti i suvremene povijesne i književne teorije. Ključne riječi: sjećanje, ideologija, subjekt, društvena teorija, književna teorija, književnost
Title: KNJIŽEVNOST KAO IDEOLOGIJA SJEĆANJA – POSTMODERNA KAO IDEOLOGIJA ZABORAVA
Description:
Suvremenu društvenu (Foucault, Ginzburg, Hobsbawm, Chartier) i književnu (Eagleton, Belsey, Williams, Jameson) teoriju karakterizira radikalan kritički odmak od centralizirajuće pojmovne prakse (kontinuitet književnosti, klasni odnos) i njenog suviše transparentnog razumijevanja ideoloških, povijesnih i umjetničkih činjenica.
Ovaj zaokret u teorijskom diskursu nije samo perspektivan, već i predmetan: s obzirom na to da se kontekst moći prestaje očitovati u službenom diskursu, predmet zanimanja postaju oni činovi i iskustva čije značenje nije moguće ugoditi prema obzoru očekivanja dominantne ideološke prakse – u povijesti i komplementarnim društvenim znanostima (sociologija, psihologija, etnologija) naglasak se stavlja na subjektivno iskustvo i otpornost sjećanja, u književnosti i književnim teorijama na dijalektiku teksta i konteksta.
U ovom će se radu analizirati odnos ideologije i sjećanja u kontekstu suvremene književnosti i suvremene povijesne i književne teorije.
Ključne riječi: sjećanje, ideologija, subjekt, društvena teorija, književna teorija, književnost.

Related Results

EGZODUS KAO APORIJA POSTMODERNOGA STANJA
EGZODUS KAO APORIJA POSTMODERNOGA STANJA
Ako, prema Lyotardu, Auschwitz možemo razumjeti kao paradigmatsko ime za tragično nedovršenje moderne, onda se Džungla može razumjeti kao paradigmatsko ime za farsičnu dovršenost p...
Što sve možemo spoznati iz hematološkog nalaza kompletne krvne slike
Što sve možemo spoznati iz hematološkog nalaza kompletne krvne slike
Kompletna krvna slika (KKS) je zasigurno najčešća pretraga koju liječnici zadaju bez obzira na razinu zdravstvene zaštite u kojoj rade. Razlog tome je brzi uvid u ukupno zdravlje p...
Strana književnost u »Smotri dalmatinskoj«
Strana književnost u »Smotri dalmatinskoj«
Bogat prilozima iz mnogih evropskih i izvanevropskih literatura podlistak Smotre dalmatinske kao glavni izvor informacija (bar za šire čitateljstvo) i) tim literaturama - izvrsno j...
NEVOLJE S IDENTITETOM
NEVOLJE S IDENTITETOM
Razmatranje podrijetla i ustroja subjekta predstavlja osnovni problem suvremene teorijske prakse. Pitanje tvorbe identiteta po prvi se put sustavno postavlja u razdoblju moderne ka...
Fiktivni dnevnici Marie Luise Kaschnitz
Fiktivni dnevnici Marie Luise Kaschnitz
Književno stvaralaštvo Marie Luise Kaschnitz (1901.-1974.) bilo je u velikoj mjeri određeno temama iz njezina vlastita života i života njezine bliže obitelji te se stječe dojam da ...
SOLUNSKI FRONT I SRBI: IZMEĐU ZABORAVA I MESTA NACIONALNOG SEĆANJA
SOLUNSKI FRONT I SRBI: IZMEĐU ZABORAVA I MESTA NACIONALNOG SEĆANJA
Snažne mentalne predstave koje su događaji Velikog rata (1914–1918) ostavili na svest savremenika trajno su utkane u temelje nacionalnog identiteta. Pored sloma Srbije 1915. godine...
Obilježja i dosezi razvoja memorijalnog turizma u Hrvatskoj
Obilježja i dosezi razvoja memorijalnog turizma u Hrvatskoj
Tijekom posljednja dva desetljeća ljudska patnja, katastrofe, tragedije i prerana smrt postale su uobičajene komponente mračnog turističkog proizvoda. Sve veća popularnost mjesta o...
ZNANOST, SCIJENTIZAM I IDEOLOGIJA
ZNANOST, SCIJENTIZAM I IDEOLOGIJA
Znanost bi trebalo razlikovati od scijentizma koji ističe znanost kao jedini način spoznaje koji vodi do istine. Ta se tvrdnja temelji na metafizičkom uvjerenju. Pokazuje se koje s...

Back to Top